Postingan

Menampilkan postingan dari November, 2017

Karakter OR Sei Rekere ba Plenaria PN

Gambar
Bankada FRETILIN ho Bankada Demokratiku  sei rekere Orsamentu Retifikativu (OR) ho karakter urgente   ba iha plenaria Parlamentu Nasional atu bele halo apresiasaun. Wainhira Governu submete Orsamentu Retifikativu (OR) ba Parlamentu Nasional, Presidenti Parlamentu Nasional hasai kedas despaxu ida hatun ba komisaun espesializada permanente (Komisaun C),  ne’ebé trata asuntu finansas publiku nian, hodi husu Komisaun C atu fó pareser tekniku ida konaba pedidu urgensia husi Governu. Depois Komisaun C,  perpara pareser  ikus mai  Deputadu Opozisaun (CNRT,PLP,KHUNTO) maioria kontra pareser urgensia. Maibé iha Parlamentu Nasional , orgaun bo’ot liu no  ás liu maka plenaria, tanba ne’e sei konvoka inkontru lideres bankada sira hodi agenda atu rekere ba  iha plenaria. “Vota kontra iha komisaun C ne’e, konaba pedidu de urgensia, urgente ka lae, pedidu de urgensia husi governu ba proposta orsamentu retifikativu maibé husi sira opozisaun sira vota kontra, vota  kontra katak la kon

PLP Ejizé Lori Fali Tiago Husi Australia, Tenki Lori Fila mos Emilia Pires

Gambar
Reprezentante Partidu Libertasaun Popular (PLP) iha Parlamentu Nasional ejizé ba governu atu halo akordu extradisaun ho governu Australia atu lori fila Tiago Guera fujilu ne’ebé ho nia kaben halai ona ba Australia. Ejizensia ne’e importante maibé keta haluha katak, governu persiza halo akordu ida ho Governu Australia hodi lori fila kondenada Emilia Pires ne’ebé halai ba Portugal. Tuir informasaun husi media Australia iha 11 Novenbru 2017, sidadaun Portuguesa  Tiago Gueera, halai ho vero kiik ida tama too Australia. Agora dadaun detein hela iha Australia no arguidu nain rua ne’e hetan kaer iha 2014 iha Aeroportu, no hetan ona sentensa tinan 8. “Governu no Parlamentu persiza hanoin ona, oinsa persiza halo akordu, estradisaun ho ita nia nasaun vizinhu sira, se situasaun ne’e akontese autoridade bele kolabora no kaer ema ne’e, para bele deporta fali mai Timor,” Xefe Bankada FRETILIN Deputadu Francisco Branco hatete, tratamentu ba kondenadu hotu tenki hanesan. Atu se deit

Opozisaun Labele Politiza Ema Nia Vida

Gambar
Povu ejiste mak partidu politika iha, laos partidu politika ejiste uluk mak povu ejiste, tanba ne’e  partidu politika ida ne’ebé deit, halo politika atu servi povu laos politiza fali povu nia vida hodi defende interese grupu ka partidaria nian. Fenomena politika nee, akontese dadaun iha Timor Leste, tanba opozisaun sira mai keda ho pre-konseitu ida katak, vota kontra deit, maske la hare subtansia materia ne’ebé mak atu deskute. Realidade ne’e akontese dadauk iha Parlamentu Nasional iha iha (8/11/2017) halo fiskalizasaun ba armagen aimoruk, (SAMES) , tuir Presidenti Komisaun F Parlamentu Nasional trata asuntu Saude no Edukasaun Deputadu Agostino katak aimoruk sufisiente hodi responde ba nesesidade Ospital iha rai laran durante fulan tolu. Entertantu Presidenti Bankada Demokratiku, Maria Tereza Gusmao  konsidera deklarasaun sira ne’e hanesan atu politiza fali ema nia vida. Tanba iha realidade aimoruk la sufsiente duni,  iha Ospital Nasional Guidu Valadares aimoruk item

Refleksaun Tinan 26 Masakre St.Cruz 1991, Politika Sira Keta Haluha Áswain Sira ne’ebé Mate ba Luta Libertasaun Nacional

Gambar
Presidenti Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nacional  Deputadu Francisco Branco hatete, refleksaun ba komemorasaun tinan 26 Masakre St. Cruz 1991 ba tinan ida ne’e (2017), iha momentu ida halo tranzisaun gerasionál , sidadaun hothotu liliu politíka nain sira bainhira deside buat ruma tenki ho konsensia no tau ás interese estadu. “Espesialmente (komemorasaun) ba tinan 26, Estadu Timor Leste selebra loron ístoriku ida ne’e, sidadaun hothotu liliu politiku sira, tenki deside ho konsensia ho sentidu estadu, sentidu estadu katak tenki tau interesé ne’ebé bo’ot liu ba distinu nasaun nian duque ba interese grupu ka partidu ninian,” Dehan Prezidenti Bankada FRETILIN, Eis Preizoneiru Politíka Cipinan. Selebrasaun Masakre St. Cruz 1991 tinan ida ne’e, Branco dehan , laos atu selebra no festeza deit maibé tenki halo refleksaun iha momentu ístoriku ida ne’ebé joven barak lakon vida iha  Masakre St. Cruz 1991. Hatudu katak iha momentu ne’eba  komesa intrega luta rezistensia ida ne’ebé

Pr. Juvito: Semak Vota Kontra, Krize Akontese Keta Halai

Gambar
Vigario Eposcopal asuntu Re-evangelizacao Diocese Dili, Padre Juvito Araujo hatete, partidu ne’ebé vota konta programa no orsamentu retifikativu depois mosu krizé , nia lider sira tenki responsabliza no keta halai sai Timor leste. “Semak vota kontra rai ne’e tama iha krizé,  depois keta halai, keta halai ita hotu tangun (responsabliza) rai ida ne’e,” dehan Amo Juvito ba RTM  (071117). Vigario Eposcopal asuntu Re-evangelizacao  Diocese Dili ne’e dehan, partidu ou lider ho intensaun atu hamosu krizé, tanba sira lakohi hare povu ne’e kontenti, sira hakarak gosta povu ne’e tanis, povu halerik no lilir. “Maibé labele susita, halo mosu, de propozitu halo mosu krize ida ne’e, para povu atu terus. Ita (lider) seidauk baruk hare ema tanis, hare ema halerik,” lamenta Amo Juvito. Liders sira  kontenti no alegria bainhira hare  Povu barak preokupa hahan laiha, aimoruk laiha. “Hau hanoin katak imi (deputadu/a)  persiza iha konsensia deit, atu halo pozisaun ida, hola desizaun id