Semak Sala Interpreta Konstituisaun no Semak La Purdenti!

Hafoin Deputadu Opozisaun iha Parlamentu Nasional halo rezeisaun ba programa VII Governu Konstitusional , sai polimika iha públiku tanba depois Timor Leste hetan nia independensia  foin primeira vez  , Parlamentu Nasional rezeita programa governu.
Rezeisaun ne’ebé deputadu opozisaun sira halo bazeia duni ba konstituisaun RDTL artigu 109, maibé ba Timor Leste nudar país post konflitu no iha prosesu konstrusaun Estadu politíka nain sira foti desizaun ruma tenki sukat mos nia implikasaun vantagen no dezvantagen husi desizaun hira ne’e.
Nudar sidadaun TL hare ba fenomena politikaa ne’e mosu tanba deputadu opozsaun sira sei imagina hela situasaun 2007 ne’ebé  halo interpretasaun sala ba artigu 106 konstituisaun RDTL katak se partido mais votado la preense maioria parlamentar entaun partido ida ne’ebé mak konsege halo aliansa dos partidos hodi hetan maioria parlamentar, bele avansa ba forma governo hodi esklui exclui fali partido mais votado hodi kontra prinsipiu demokratiku.
Hanesan artigu ida ne’ebé publika iha Web, Diocese Dili  Pe. Julio Crispim nudar docente iha Universidade Nacional Timor Leste ba  disciplina Direito comparado, filosofia do direito, Introdução ao direito hatete.  “Presidente da República ninia decisão tau conciência ba artigo ida nee (106). Presidente da República iha ninia decisão nia mantein nafatin partido mais votado mak ba forma governo mas que partido ne’e la hetan maioria parlamentar. Presidente ninia decisão ne’e loke ona ita nia conciência juridica constitucional katak interpretação ida nebe loos maka agora Presidente da República aplica dadauk ne’e”
Siginifika katak, ema sira ne’ebé estuda direitu inklui Presidenti da Repúblika Francisco Guterres Lú-Olo nudar mos eis Presidenti Parlamentu Nasional iha asenbleia konstituante no hatene no implementa duni  esperitu husi artigu 106 Konstituisaun RDTL.
Hanesan públiku hatene, Opozisaun Maioria Parlamentar (OMP) deklara an atu kumpri konstitusaun maibé  iha  ambisaun bo’ot atu sai alternativa ba governu hodi kestiona fali desizaun PR nian la purdente.
OMP  hakarak sai alternativa maibe sira haluha katak iha konstitusaun laiha artigu ida ne’ebé  hakerek kona ba partido segundo vensedor iha eleisaun 22 Jullu 2017 bele forma governo, konstitusaun koalia deit kona ba partido mais votado maka bele forma governo. Se partido mais votado ne’e lable forma governo mesak deit karik, partido ne’e tem que halo aliança dos partidos atu bele hetan maioria parlamentar.
Iha  intervista ida iha TV GMN iha 25 Outobru 2017 , Distinto  Deputadu CNRT Aderito Hugo hatete, desizaun PR nia la prudente tanba fo dalan ba governu minoria, Deputadu Aderito Hugo rasik haluha katak  iha tinan 2015 to’o 2017, CNRT ukun ho 30 kadeira iha PN, maibé suporta husi FRETILIN liu husi  incidencia parlamentar , iha momentu ne’eba CNRT la foti kestaun ida konaba konstitusionalidade.
Distinto  Deputadu Aderito Hugo dehan, desizaun PR nian la purdenti, Distinto Deputadu Aderito Hugo la akompaña prosesu ne’ebé lao to’o formasaun governu.

Bainhira Tribunal Rekrusu legaliza  rejultadu eleisaun Parlamentar 22 Juillu 2017 , Presidenti da Repúblika Francisco Guterres Lú-Olo hahu iha loron 3 Agosto 2017 konvida Partidu FRETILIN, CNRT, PLP, PD , Khunto hodi rona sira nia hanoin.

Hafoin partidu FRETILIN ho PD aprezenta naran Primeiru Ministru ba  Presidenti da Repúblika, Presidenti da Repúblika mos bolu partidu CNRT, PLP, Khunto hodi rona sira nia hanoin maibé sira pronunsia katak sira hakarak opozisaun ida edukativu no konstrutivu.

Partidu CNRT rasik ne’ebé  hasai desizaun iha konferénsia nasional partidu CNRT ne’ebé aprova rejulusaun tolu, rejulusaun  ida mak deside CNRT sai opozisaun no lakohi simu konvite ou konvida partidu seluk atu forma governu , desizaun ne’e deside ho votu unanimidade e  konferensia nacional nudar desizaun alta iha organizasaun partidaria ida.

Distintu deputadu Aderito Hugo mos haluha katak, iha nia mandatu 2015 too 2017 nudar Prezidenti Parlamentu Nacional, nudar mos Prezidenti Konselhu Administrasaun  iha Parlamentu Nasional  hasai desizaun ida hodi halo aleinasaun ba Karreta Prado III Legislatura nian, ikus mai hetan kritika no manifestasaun husi publika Disntinto Deputadu obriga an hodi hasai despaicho iha loron 18 de Agosto 2017 hodi anula prosesu alienação ba veículos Parlamentu Nacional ne’ebé  Deputadu Parlamentu Nacional uza, ida ne’e hatudu momos Distinto  Deputadu Aderito Hugu nia desizaun mak purdenti, koerenti los mak ida ne’e ga?.

Bainhira VII Governu aprezenta programa ne’ebé tau prioridade ás ba nesesidade Povu nian, hanesan Estrada, Bee Mos, Elitrisidade, Saude no Edukasaun, Agrikultura, Halo uma dignu ba Povu  maibé opozisaun kontra razaun seda?  Hatudu momos katak, foti desizaun ba povu nia moris diak opozisaun sira deskute makas maibé foti desizaun ba sira nia an la deskute.

Realidade mak iha  22 Setenbru 2017, Konsello Administrasaun Parlamentu Nacional ne’ebé reprezenta husi Bankada FRETILIN, CNRT, PLP, PD no KHUNTO foti desizaun ho unanimidade atu halo alienasaun ba karreta sira ne’ebé mak eis Deputadu sira uza iba III legislatura no sosa karreta foun ba Deputadu sira iha IV legislatura.

Agora pergunta ba hau Deputadu Opozisaun sira reprezenta povu ka reprezenta sira nia an? Sira sei iha lejitimidade ka laiha ona lejitimidade? Se sira reprezenta povu tenki afavor ba povu labele afavor ba prado  maibe ba povu sira kontra. Abraco!


Komentar

Postingan populer dari blog ini

PROGRAMAS GOVERNU REFLETA HO POVU NIA NESESIDADE , LAIHA RAZAUN KONTRA

Kalbuady Koko ‘Subar’ husi Justisa ho Imunidade

KAK Investiga Osan biliaun $1 Lakon iha Governasaun CNRT