Semak Sala Interpreta Konstituisaun no Semak La Purdenti!
Hafoin Deputadu Opozisaun iha Parlamentu Nasional halo
rezeisaun ba programa VII Governu Konstitusional , sai polimika iha públiku
tanba depois Timor Leste hetan nia independensia foin primeira vez , Parlamentu Nasional rezeita programa
governu.
Rezeisaun ne’ebé deputadu opozisaun sira halo bazeia duni
ba konstituisaun RDTL artigu 109, maibé ba Timor Leste nudar país post konflitu
no iha prosesu konstrusaun Estadu politíka nain sira foti desizaun ruma tenki
sukat mos nia implikasaun vantagen no dezvantagen husi desizaun hira ne’e.
Nudar sidadaun TL hare ba fenomena politikaa ne’e mosu
tanba deputadu opozsaun sira sei imagina hela situasaun 2007 ne’ebé halo interpretasaun sala ba artigu 106 konstituisaun
RDTL katak se partido mais votado la preense maioria parlamentar entaun partido
ida ne’ebé mak konsege halo aliansa dos partidos hodi hetan maioria
parlamentar, bele avansa ba forma governo hodi esklui exclui fali partido mais
votado hodi kontra prinsipiu demokratiku.
Hanesan artigu ida ne’ebé publika iha Web, Diocese
Dili Pe. Julio Crispim nudar docente iha
Universidade Nacional Timor Leste ba disciplina Direito comparado,
filosofia do direito, Introdução ao direito hatete. “Presidente
da República ninia decisão tau conciência ba artigo ida nee (106). Presidente
da República iha ninia decisão nia mantein nafatin partido mais votado mak ba
forma governo mas que partido ne’e la hetan maioria parlamentar. Presidente
ninia decisão ne’e loke ona ita nia conciência juridica constitucional katak
interpretação ida nebe loos maka agora Presidente da República aplica dadauk
ne’e”
Siginifika katak, ema sira ne’ebé estuda direitu inklui
Presidenti da Repúblika Francisco Guterres Lú-Olo nudar mos eis Presidenti
Parlamentu Nasional iha asenbleia konstituante no hatene no implementa duni esperitu husi artigu 106 Konstituisaun RDTL.
Hanesan públiku hatene, Opozisaun Maioria Parlamentar (OMP)
deklara an atu kumpri konstitusaun maibé iha ambisaun
bo’ot atu sai alternativa ba governu hodi kestiona fali desizaun PR nian la
purdente.
OMP hakarak sai
alternativa maibe sira haluha katak iha konstitusaun laiha artigu ida ne’ebé hakerek kona ba partido segundo vensedor iha
eleisaun 22 Jullu 2017 bele forma governo, konstitusaun koalia deit kona ba
partido mais votado maka bele forma governo. Se partido mais votado ne’e lable
forma governo mesak deit karik, partido ne’e tem que halo aliança dos partidos
atu bele hetan maioria parlamentar.
Iha intervista ida iha TV GMN iha 25 Outobru 2017 , Distinto Deputadu CNRT Aderito Hugo hatete, desizaun PR nia la prudente tanba fo dalan ba governu minoria, Deputadu Aderito Hugo rasik haluha katak iha tinan 2015 to’o
2017, CNRT ukun ho 30 kadeira iha PN, maibé suporta husi FRETILIN liu husi incidencia parlamentar , iha momentu ne’eba
CNRT la foti kestaun ida konaba konstitusionalidade.
Distinto Deputadu Aderito Hugo dehan, desizaun PR nian
la purdenti, Distinto Deputadu Aderito Hugo la akompaña prosesu ne’ebé lao to’o
formasaun governu.
Bainhira Tribunal
Rekrusu legaliza rejultadu eleisaun
Parlamentar 22 Juillu 2017 , Presidenti da Repúblika Francisco Guterres Lú-Olo hahu
iha loron 3 Agosto 2017 konvida Partidu FRETILIN, CNRT, PLP, PD , Khunto hodi
rona sira nia hanoin.
Hafoin partidu FRETILIN
ho PD aprezenta naran Primeiru Ministru ba Presidenti da Repúblika, Presidenti da
Repúblika mos bolu partidu CNRT, PLP, Khunto hodi rona sira nia hanoin maibé
sira pronunsia katak sira hakarak opozisaun ida edukativu no konstrutivu.
Partidu CNRT rasik
ne’ebé hasai desizaun iha konferénsia nasional
partidu CNRT ne’ebé aprova rejulusaun tolu, rejulusaun ida mak deside CNRT sai opozisaun no lakohi
simu konvite ou konvida partidu seluk atu forma governu , desizaun ne’e deside
ho votu unanimidade e konferensia nacional
nudar desizaun alta iha organizasaun partidaria ida.
Distintu deputadu Aderito Hugo mos haluha katak, iha
nia mandatu 2015 too 2017 nudar Prezidenti Parlamentu Nacional, nudar mos Prezidenti Konselhu Administrasaun iha
Parlamentu Nasional hasai desizaun ida
hodi halo aleinasaun ba Karreta Prado III Legislatura nian, ikus mai hetan
kritika no manifestasaun husi publika Disntinto Deputadu obriga an hodi hasai
despaicho iha loron 18 de Agosto 2017 hodi anula prosesu alienação ba veículos Parlamentu
Nacional ne’ebé Deputadu Parlamentu
Nacional uza, ida ne’e hatudu momos Distinto Deputadu Aderito Hugu nia desizaun
mak purdenti, koerenti los mak ida ne’e ga?.
Bainhira VII Governu aprezenta programa
ne’ebé tau prioridade ás ba nesesidade Povu nian, hanesan Estrada, Bee Mos,
Elitrisidade, Saude no Edukasaun, Agrikultura, Halo uma dignu ba Povu maibé opozisaun kontra razaun seda? Hatudu momos katak, foti desizaun ba povu nia
moris diak opozisaun sira deskute makas maibé foti desizaun ba sira nia an la
deskute.
Realidade mak iha 22 Setenbru 2017, Konsello Administrasaun
Parlamentu Nacional ne’ebé reprezenta husi Bankada FRETILIN, CNRT, PLP, PD no
KHUNTO foti desizaun ho unanimidade atu halo alienasaun ba karreta sira ne’ebé
mak eis Deputadu sira uza iba III legislatura no sosa karreta foun ba Deputadu
sira iha IV legislatura.
Agora pergunta
ba hau Deputadu Opozisaun sira reprezenta povu ka reprezenta sira nia an? Sira sei
iha lejitimidade ka laiha ona lejitimidade? Se sira reprezenta povu tenki
afavor ba povu labele afavor ba prado
maibe ba povu sira kontra. Abraco!
Komentar
Posting Komentar